Fenotipizacija

Fenotipizacija biljaka predstavlja jedno od najvažnijih uskih grla u području biljnih znanosti i oplemenjivanja bilja, a daljnji napredak zahtijeva interdisciplinarni pristup i integraciju aktivnosti iz područja kao što su fiziologija bilja, senzorika i bionformatika. Postignuti napredak u visoko-propusnoj i visoko-definifirajućoj genotipizaciji biljaka omogućili su dobivanje genomskih informacija u vrlo kratkom roku i po razumnim troškovima što je u konačnici omogućio razvitak i analizu velikog broja kartirajućih populacija i inbred linija za fenotipizaciju. Međutim, razumijevanje veze između genotipa i fenotipa napreduje vrlo sporo jer ograničenja koja postoje u fenotipizaciji biljaka umanjuju naše mogućnosti u raščlanjivanju nasljednosti i genetske arhitekture kvantitativnih svojstava. Poznato je da heterogenost u polju i nemogućnost kontrole klimatskih čimbenika otežavaju integraretaciju dobivenih informacija. S druge strane, informacije dobivene u kontroliranim uvjetima teško su usporedive s onima u polju jer se uvjeti ovakvog uzgoja i rasta biljaka uvelike razlikuju od onih u polju. No, bez učinkovitih platformi i metoda za brzu, visoko-propusnu, jednostavnu i jeftinu fenotipizaciju nije moguće ni bolje biološko razumijevanje veze između genotipa i fenotipa, a niti daljnje povećanje stope genetske dobiti u oplemenjivanju bilja.

Za očekivati je da će budući pomaci u fenotipizaciji biti usmjereni na povećanje njihove preciznosti i piramidalizaciju informacija sa svih razina (različita svojstva mjerena u različitom vremenu i varijabilnom prostoru, okolinske i genomske informacije). Pored korištenja različitih uređaja za fenotipizaciju različitih svojstava od interesa i eksperimentalnih planova s ciljem kontrole heterogenosti u polju nužna je odgovarajuća integracija različitih tipova podataka i njihova jednostavna, brza i robustna statistička analiza.

Glavni su ciljevi sljedeći:

1. Identificirati i analizirati ključna svojstva biljnih vrsta pomoću poljskih pokusa i laboratorijskih analiza,

2. Optimizirati protokole fenotipskih analiza, te uvesti dobru laboratorijske prakse od planiranja pokusa do interpretacije rezultata,

3. Uspostaviti vezu s ključnim ustanovama u EU koje posjeduju infrastrukturu za visoko-propusne fenotipske platforme, te

4. Usporediti rezultate iz pokusa u kontroliranim okolinama s visoko propusnih fenotipskih platformi s onim iz poljskih pokusa s ciljem procjene učinaka genotipa (G), okoline (E) i njihove interakcije (GxE).