{"id":223,"date":"2016-09-27T09:43:09","date_gmt":"2016-09-27T07:43:09","guid":{"rendered":"http:\/\/biodiv.iptpo.hr\/?page_id=223"},"modified":"2026-01-29T01:02:51","modified_gmt":"2026-01-29T00:02:51","slug":"stanje","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/biodiv.iptpo.hr\/?page_id=223&lang=hr","title":{"rendered":"Stanje"},"content":{"rendered":"

onlyfans videos Nati<\/a><\/p>\n

Stanje<\/h1>\n<\/div>
<\/div>
<\/div><\/div>
<\/div>
<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

Oplemenjivanje bilja u Hrvatskoj ima dugu tradiciju \u010diji za\u010deci se\u017eu na po\u010detak dvadesetog stolje\u0107a. Do danas, ove su aktivnosti bile uglavnom usmjerene na ratarske kulture s razli\u010ditim intenzitetom i uspjehom rezultiraju\u0107i s priznavanjem oko 1,200 kultivara registriranih u posljednjih 60-tak godina. U posljednjih 25 godina multi-nacionalne oplemenjiva\u010dke tvrtke postupno su postale glavni igra\u010di na tr\u017ei\u0161tu sjemena u Hrvatskoj smanjuju\u0107i udio zastupljenosti onda\u0161njih javnih, a danas uglavnom privatnih hrvatskih tvrtki i ustanova. Osobito je to vidljivo na tr\u017ei\u0161tu hibridnog sjemena (ratarske i povrtlarske kulture), dok je na tr\u017ei\u0161tu sjemena samooplodnih kultura (npr. p\u0161enica, je\u010dam i soja) stanje pone\u0161to povoljnije jer regionalno oplemenjivanje ovih kultura ima vi\u0161e uspjeha zbog \u010dinjenice da u ve\u0107oj mjeri odra\u017eava lokalne agro-ekolo\u0161ke uvjete.<\/p>\n<\/div>

<\/div><\/div><\/div>

Gospodarska va\u017enost najzna\u010dajnijih ratarskih kultura (kukuruza, p\u0161enice i soje) u Hrvatskoj ogleda se u njihovoj prosje\u010dnoj godi\u0161njoj vrijednosti proizvodnje koja varira izme\u0111u 350 i 400 milijuna eura. Procijenjena godi\u0161nja vrijednost licencnih prava (ugra\u0111ena u cijenu sjemena) varira izme\u0111u 7 do 8 milijuna eura. Od tog iznosa 4 do 4.5 milijuna eura predstavlja iznos koji odlazi izvan Hrvatske, dok u Hrvatskoj ostaje od 3 do 3.5 milijuna eura. Prosje\u010dna godi\u0161nja genetska dobit za novostvorene kultivare navedenih kultura u hrvatskim oplemenjiva\u010dkim tvrtkama i ustanovama iznosi otprilike 0.5-1.0% \u0161to bi iskazano u doprinosu pove\u0107anju vrijednosti ukupne proizvodnje iznosilo izme\u0111u 2 i 4 milijuna eura. Konzervativna procjena je da \u0107e o\u010dekivani izravni doprinos u pove\u0107anju godi\u0161nje stope genetske dobiti kroz primjenu novih tehnologija koje \u0107e se razvijati u okviru Znanstvenog centra izvrsnosti biti 20% ili iskazano u doprinosu pove\u0107anju ukupne vrijednosti proizvodnje – oko 400 do 800 tisu\u0107a eura svake godine.<\/p>\n<\/div>

<\/div><\/div><\/div>

Jedno od najva\u017enijih ograni\u010denja u oplemenjiva\u010dkoj metodologiji uo\u010denih kod hrvatskih oplemenjiva\u010da je nedovoljno i sporo usvajanje novih tehnologija kao \u0161to su visoko-propusna fenotipizacija (high-throughput phenotyping, odabir pomo\u0107u biljega (marker-assisted selection; MAS), genomska selekcija, te \u0161iroka upotreba biljnih genetskih izvora za kratkoro\u010dne i dugoro\u010dne ciljeve oplemenjivanja. Premda postoji nekoliko primjera takovih poku\u0161aja u bliskoj pro\u0161losti, ove tehnologije nikad nisu postale integriranim dijelom niti jednog oplemenjiva\u010dkog programa. Djelomi\u010dno opravdanje za ovakovo stanje le\u017ei u \u010dinjenici da su istra\u017eiva\u010dke aktivnosti izvan uobi\u010dajenog rutinskog oplemenjiva\u010dkog rada, tako da oplemenjiva\u010di ne mogu u potpunosti ulo\u017eiti svoja sredstva i vrijeme k usvajanju suvremenih tehnologija. Drugi razlog je taj da hrvatske oplemenjiva\u010dke tvrtke i ustanove ne posjeduju dovoljna materijalna sredstva, tako da je ono \u0161to one proporcionalno ula\u017eu u istra\u017eivanje i razvoj nedovoljno i neusporedivo sa sredstvima koje ula\u017eu multi-nacionalne oplemenjiva\u010dke i sjemenske tvrtke. Stoga hrvatski oplemenjiva\u010dkih programi pokazuju ni\u017eu stopu genetske dobiti, a novostvoreni su kultivari \u010desto nekonkurentni na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n<\/div>

<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

onlyfans videos Nati<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-223","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/biodiv.iptpo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/223","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/biodiv.iptpo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/biodiv.iptpo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/biodiv.iptpo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/biodiv.iptpo.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=223"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/biodiv.iptpo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/223\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/biodiv.iptpo.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=223"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}