[fusion_builder_container hundred_percent=”no” equal_height_columns=”no” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” background_position=”center center” background_repeat=”no-repeat” fade=”no” background_parallax=”none” enable_mobile=”no” parallax_speed=”0.3″ video_aspect_ratio=”16:9″ video_loop=”yes” video_mute=”yes” overlay_opacity=”0.5″ border_style=”solid” padding_top=”20px” padding_bottom=”20px”][fusion_builder_row][fusion_builder_column type=”1_1″ layout=”1_1″ spacing=”” center_content=”yes” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”” background_image=”” background_position=”left top” undefined=”” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”zoom” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_text]

Fenotipizacija

[/fusion_text][fusion_separator style_type=”single solid” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” alignment=”center” /][/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container][fusion_builder_container hundred_percent=”no” equal_height_columns=”no” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” background_position=”center center” background_repeat=”no-repeat” fade=”no” background_parallax=”none” parallax_speed=”0.3″ video_aspect_ratio=”16:9″ video_loop=”yes” video_mute=”yes” overlay_opacity=”0.5″ border_style=”solid”][fusion_builder_row][fusion_builder_column type=”1_3″ layout=”1_3″ spacing=”” center_content=”no” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”” background_image=”” background_position=”left top” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”” dimension_margin=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_imageframe image_id=”616″ style_type=”bottomshadow” stylecolor=”#c6c6c6″ hover_type=”zoomin” bordersize=”1″ bordercolor=”#d3d3d3″ borderradius=”round” align=”center” lightbox=”no” linktarget=”_self” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” animation_type=”slide” animation_direction=”left” animation_speed=”0.6″]http://biodiv.iptpo.hr/wp-content/uploads/2016/09/fenotipizacija-1.jpg[/fusion_imageframe][/fusion_builder_column][fusion_builder_column type=”2_3″ layout=”2_3″ spacing=”” center_content=”no” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”” background_image=”” background_position=”left top” undefined=”” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”zoom” animation_direction=”right” animation_speed=”0.6″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_text]

Fenotipizacija biljaka predstavlja jedno od najvažnijih uskih grla u području biljnih znanosti i oplemenjivanja bilja, a daljnji napredak zahtijeva interdisciplinarni pristup i integraciju aktivnosti iz područja kao što su fiziologija bilja, senzorika i bionformatika. Postignuti napredak u visoko-propusnoj i visoko-definifirajućoj genotipizaciji biljaka omogućili su dobivanje genomskih informacija u vrlo kratkom roku i po razumnim troškovima što je u konačnici omogućio razvitak i analizu velikog broja kartirajućih populacija i inbred linija za fenotipizaciju. Međutim, razumijevanje veze između genotipa i fenotipa napreduje vrlo sporo jer ograničenja koja postoje u fenotipizaciji biljaka umanjuju naše mogućnosti u raščlanjivanju nasljednosti i genetske arhitekture kvantitativnih svojstava. Poznato je da heterogenost u polju i nemogućnost kontrole klimatskih čimbenika otežavaju integraretaciju dobivenih informacija. S druge strane, informacije dobivene u kontroliranim uvjetima teško su usporedive s onima u polju jer se uvjeti ovakvog uzgoja i rasta biljaka uvelike razlikuju od onih u polju. No, bez učinkovitih platformi i metoda za brzu, visoko-propusnu, jednostavnu i jeftinu fenotipizaciju nije moguće ni bolje biološko razumijevanje veze između genotipa i fenotipa, a niti daljnje povećanje stope genetske dobiti u oplemenjivanju bilja.

Za očekivati je da će budući pomaci u fenotipizaciji biti usmjereni na povećanje njihove preciznosti i piramidalizaciju informacija sa svih razina (različita svojstva mjerena u različitom vremenu i varijabilnom prostoru, okolinske i genomske informacije). Pored korištenja različitih uređaja za fenotipizaciju različitih svojstava od interesa i eksperimentalnih planova s ciljem kontrole heterogenosti u polju nužna je odgovarajuća integracija različitih tipova podataka i njihova jednostavna, brza i robustna statistička analiza.

Glavni su ciljevi sljedeći:

1. Identificirati i analizirati ključna svojstva biljnih vrsta pomoću poljskih pokusa i laboratorijskih analiza,

2. Optimizirati protokole fenotipskih analiza, te uvesti dobru laboratorijske prakse od planiranja pokusa do interpretacije rezultata,

3. Uspostaviti vezu s ključnim ustanovama u EU koje posjeduju infrastrukturu za visoko-propusne fenotipske platforme, te

4. Usporediti rezultate iz pokusa u kontroliranim okolinama s visoko propusnih fenotipskih platformi s onim iz poljskih pokusa s ciljem procjene učinaka genotipa (G), okoline (E) i njihove interakcije (GxE).

[/fusion_text][/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]